<<< nazad

Bertha Dudde, br. 3235, 28 Kolovoza 1944

SJEDINJENJE DUŠE SA DUHOM ….

Nadasve je značajan proces kad se čovjekova duša sjedinjuje sa duhom u njoj, jer tada je na izvjestan način nastupila promjena; materijalno postojanje je nadvladano iako čovjek još boravi na Zemlji, a duhovni svijet je predominantan za završni dio njegovog zemaljskog puta. Tad duša može zamijetiti svaki izražaj Duha, ona je sposobna da razumjeti ga, i ona koristi tu svoju sposobnost na najobilatiji način …. Da (dopusti) se podučiti i time ulazi u stanje znanja. Duh u čovjeku je neprestano usmjeren na to da duši preda najbogatije spoznaje na područjima koja su duši inače nedostupna i kojima ona ima pristup jedino uz pomoć Duha.

No svaki materijalni okov prepreka je za dolazak do tog znanja, posljedično tome duša mora prvo nadvladati materiju, jer je sjedinjenje duše s duhom jedan čisto duhovni proces koji ne podnosi zemaljsku navezanost. Materija na dušu vrši određeno djelovanje tako da je ova nesposobna u sebi čuti glas Duha. Duša od nje mora biti potpuno odvezana i skroz se prepustiti Duhu u sebi, ona se sasvim bez otpora mora predati Njegovoj snazi, koja na njoj onda biva aktivna kao snaga iz Boga. I tako duša biva uvođena u spoznaju, prenosi joj se Božanska Mudrost, jer je duhovna iskra u njoj udio Božanskog Duha, Čiji su darovi od najviše vrijednosti i koji zato duši moraju pomoći da dođe do savršenstva.

Duša tad biva školovana po Božanskom planu, biva uvođena u jedno znanje koje za nju predstavlja duhovni napredak …. Jer što više duša stoji u (toj) spoznaji, to slobodnija ona postaje i to sposobnija da to znanje iskoristi. Pa se ona tako aktivira u Ljubavi, tako što to znanje predaje dalje svojim bližnjima. Znanje, koje čovjek prima od bližnjega, prvo mora biti ispitano po pitanju istinitosti, za razliku od znanja koje čovjek crpi iz sebe samoga, koje je Duh u njemu prenio njegovoj duši i nužno u sebi nosi Istinu, a to duša osjeti i takvo jedno znanje ona zastupa s punim uvjerenjem. Takvo jedno znanje neće ostati bez utiska na bližnje (okolinu), jer se nudi s punim uvjerenjem i svakome je potpuno razumljivo, jer u sebi nosi Istinu a ona zahvaća i bližnjega, ako ovaj zbiljski žudi za Istinom.

I zato je sjedinjenje duše sa njenim duhom tako značajno, pošto ono ne samo da pomaže jednom čovjeku da dospije do Istine i time do zrelosti, nego blagotvorno djeluje u širokim krugovima, jer se Istina probija a kao takva i biva prepoznata od onih ljudi koji opet za njom teže no sjedinjenje njihove duše s duhom sami još nisu postigli. A njima to sjedinjenje neće biti teško, samo ako imaju ozbiljnu volju za tim, a ta volja opet je poticana kroz poduke (u skladu sa Istinom) osobe čiji je duh probuđen ….

AMEN

<<< nazad